Otkrivanje i nadzor gmižućih i letećih kukaca

Idealni uvjeti u arhivima, knjižnicama i muzejima isključuju prisutnost bilo kakvih insekata. Taj je ideal posebno teško ostvariti u starijim, povijesnim zdanjima. Iako svi insekti nisu opasni za ljudsko zdravlje, potrebno je kontrolirati što više vrsta raznih štetnika zbog njihove destruktivnosti za pohranjenu građu, koja im je često glavni izvor prehrane.

Najvažnije je obratiti pozornost na četiri točke koje uvelike pridonose razmnožavanju kukaca. To su:

1. hrana
2. toplina
3. vlaga
4. skrovišta.

Prema tomu, najbolji je put prema ostvarenju idealnih uvjeta uskratiti kukcima četiri navedena faktora. Međutim, treba voditi računa i o drugim putevima njihova ulaska, kao što je posudba predmeta iz drugih ustanova ili povratak posuđenih predmeta.

Kod angažiranja servisa za dezinsekciju, treba voditi računa da kemikalije nisu štetne za osoblje, posjetitelje niti za predmete. Posebno treba misliti na to da niti svi standardni insekticidi nisu prikladni za uporabu zbog njihova utjecaja na pojedine predmete. Od novijih načina suzbijanja štetnika možemo istaknuti uporabu topline, hladnoće, ugljičnog dioksida i hormonske manipulacije.

No, najprije je potrebno doznati vrstu štetnika koja se može pojaviti u arhivima, knjižnicama, muzejima, restauratorskim radionicama, kao i čuvaonicama vrijedne građe spomenutih ustanova. Crescat u svom asortimanu ima velik izbor klopki za gmižuće i leteće insekte, no one mogu pridonijeti očuvanju i cjelovitost zbirki samo ako se rabe planski i redovito provjeravaju.

Primjerice, srebrne ribice (lat. Lepisma saccharina) i nešto veće, sive srebrne ribice, zvane i papirnim ribicama (lat. Ctenolepisma longicaudata) ne biraju puno svoju hranu. U muzejima i knjižnicama konzumirat će papir, ljepilo, uveze knjiga pa čak i želatinu sa staklenih negativa. Prvima odgovara relativna vlaga od oko 70 % i temperatura od 25° C, dok će potonje biti zadovoljne i relativnom vlagom od 50 % i temperaturom od malo iznad 20° C, pa su samim time i opasnije. Klopke za insekte mogu biti od velike pomoći, ali  osim njihove uporabe, potrebno je provoditi niz aktivnosti da kukcima život u spomenutim ustanovama ne bude privlačan.

Image-1122Spomenuta nastojanja suzbijanja insekata trebaju biti dio šire, cjelovite zaštite od raznih štetnika (eng. Integrated Pest Management, krat. IPM). Riječ je o preventivnim mjerama koje uključuju, primjerice, nadzor mikroklimatskih uvjeta (relativne vlage i temperature) koji su jedan od glavnih preduvjeta za razmnožavanje i život kukaca. Za praćenje vrijednosti relativne vlage i temperature potreban je termohigrometar. Održavanje čistoće, posebno pomoću muzejskog usisavača, aktivnost je koju treba redovito provoditi. Isto tako treba pratiti eventualne promjene na čuvanoj građi koje mogu upućivati na prisutnost štetnika. Ranim uočavanjem prisutnosti insekata spriječit će se polaganje novih jajašaca i povećanje štete. Zaražene je predmete potrebno odmah izolirati da se spriječi širenje zaraze i zatim očistiti prostorije.

Za srebrne ribice, sive ili dugorepe srebrne ribice, knjiške uši, podrumske babure, žohare i ličinke kornjaša nudimo kao posebno učinkovite zamke za nadzor s ljepljivom površinom. Mamci su privlačni za mnoge vrste, tako da omogućuju kontrolu prisutnosti različitih vrsta kukaca. Zamke se k tomu mogu opremiti specijalnim feromonima da bi se ulovilo točno određenu vrstu insekata.

Od letećih kukaca posebno treba paziti na drvaše kuckare (Ptinidae), krušare (Stegobium paniceum), slaninare (Dermestes lardarius), krznaše (Attagenus unicolor), šarene kornjaše (Anthrenus verbasci), moljce (posebno suknene i krznene). Za sve njih postoje jednostavne viseće nadzorne klopke za nadzor s ljepljivom površinom. I ove zamke također mogu biti opskrbljene specijalnim feromonima da bi se namamila točno određena vrsta insekata za koje ostali mamci nisu privlačni.

Važno je znati da se kukci u ovim klopkama ne uništavaju, što omogućuje prebrojavanje i procjenu njihova broja. Ljepila i atraktanti ne sadržavaju štetne kemijske supstancije. Klopke za gmižuće kukce najbolje je postaviti na pretpostavljene putove kretanja kukaca, na prijelaze između zida i poda ili na namještaj. Nisu predviđene za postavljanje na otvorenom prostoru. Broj potrebnih zamka ovisi o ugrozi i veličini prostorije, a razmak među njima treba biti između tri i pet metara. Ako se koristi više klopki za leteće kukce, također je potreban određeni razmak među njima, barem 8 do 10 metara.

Naravno, samo kontinuirano provođenje nadzornih mjera osigurava precizniju procjenu eventualne proširenosti pojedinog štetnika i omogućuje poduzimanje odgovarajućih zaštitnih protumjera.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Da bismo Vam omogućili bolje korisničko iskustvo te potpunu funkcionalnost Crescatove internetske stranice, pohranjujemo Vaše kolačiće (cookies).