Planiranje za slučajeve nesreće u arhivima, knjižnicama i muzejima (3/4)

Planiranje za slučajeve nesreće u arhivima, knjižnicama i muzejima (3/4)

Zaštita kulturne baštine od katastrofa tema je serije koju  objavljujemo od rujna 2019. Nakon osnova planiranja (I. dio), a zatim i mjera za izradu plana za izvanredne situacije (II. dio), autorica J. Moczarski u trećem nastavku piše o konkretnim postupcima koje treba provoditi kada nastupi nesreća.

Vremenski faktor kod prevladavanja nesretnog slučaja

Predmeti u arhivima i knjižnicama velikim se dijelom sastoje od papira, što sa sobom nosi mnogostruke probleme jer vlakna papira bubre u dodiru s vodom. Usto, bubre i vezna sredstva, odnosno škrob, želatina ili sintetska ljepila i mijenjaju površinu papira.

Stara sredstva za pisanje, poput željezno-galnih crnila koja su se ranije proizvodila od hrastovih šiški uz dodavanje željeza, vodootporna su i ne bi se smjela promijeniti. U nekim je slučajevima dodavana tinta od čađe koja se može promijeniti pod utjecajem vode. Tiskarska je boja također izdržljiva, no drukčije je s aktima iz XIX. i XX. st. koji su pisani ili pečaćeni tintom na bazi boje. Te tinte mogu izblijediti do nečitljivosti i obojiti stranice. Čak ni sva moderna sredstva za pisanje, poput flomastera ili tintnih rolera, nisu vodootporna.

Smočeni papir osim dimenzije promijeni i težinu, pa treba računati s povećanjem težine za 2 – 2,5 puta. Mokre stranice brzo se deru i nisu dovoljno pokretne. Pojedine se stranice u tom stanju više ne mogu ni razdvojiti niti listati. Posebno je teško rukovanje papirom za umjetnički tisak. Postane li taj papir vlažan, treba voditi računa o tomu da ostane u takvom stanju do zamrzavanja, jer osuši li se, stranice se više ne mogu razdvojiti.

Vremenski je faktor osobito važan u pogledu opasnosti od plijesni koja može nastati već za 24 do 48 sati (već prema vremenskim prilikama). Materijal kontaminiran plijesni treba dodatnu obradu suhim čišćenjem, pa je enormno važno da se smočeni predmeti brzo zamrznu kako bi se spriječio rast plijesni ili po mogućnosti zaustavio.

7998324511

Oštećene knjige i spise treba što prije spasiti i zamrznuti ili sušiti na zraku jer nakon proteka od 24 do 48 sati, već prema vremenskim uvjetima, dolazi do stvaranja plijesni!

Dodatne štete mogu nastati zbog poplava ili puknuća cijevi zbog kontaminacije prodrlom vodom zbog otpada, ulja ili fekalija. Provodi li se spašavanje u takvim otegotnim okolnostima, treba obratiti pozornost na zaštitu na radu (TRBA 240 – Tehnička pravila za biološke radne materijale, op. prev. Crescat).

87743254677

Prije spašavanja

Sigurnost ljudi uvijek ima prednost!

Spašavanje smije početi tek nakon što vatrogasci ili druge snage za spašavanje oslobode područje. Budući da se uvijek mora računati s kontaminacijom, osoblje za spašavanje mora se zaštititi sigurnosnom opremom prema Tehničkim pravilima za biološke radne materijale (TRBA 240). To uključuje jednokratna odijela i rukavice (lateks, nitril ili vinil), gumene čizme i posebno dovoljnu zaštitu usta po specifikaciji FFP3. Sve snage za spašavanje prije početka rada moraju apsolvirati sigurnosni tečaj u kojem treba proći posebne opasnosti, sredstva zaštite na radu te tijek spašavanja i prve skrbi o predmetima.

Nakon prvog očevida situacije, voditelj spašavanja ili osoba zadužena za slučajeve nesreća, treba osobe koje sudjeluju u spašavanju podijeliti u radne skupine. Prva skupina većinom ide do stalaža i sklanja objekte u privremene spremnike, druga organizira transportiranje između spašavanja i prve skrbi o predmetima. Treća je nadležna za prvu skrb i pakiranje kulturnoga dobra.

Spašavanje

  • predmete se ostavlja u zatečenom stanju; zatvorene knjige, akti i fascikli ostaju zatvoreni, a otvoreni ostaju otvoreni i tako se pakiraju
  • objekti oštećeni vlagom zbog osjetljivosti se ne smiju otvarati i treba ih što manje pomicati!
  • omotni se materijal može skinuti samo ako to neće oštetiti objekte; arhivski karton može se skupa zamrznuti i sušiti zamrzavanjem
  • na zraku se u ograničenom opsegu smiju sušiti samo predmeti koji su malo navlaženi (ipak je potrebno dosta prostora za njihovo odlaganje i za dobru cirkulaciju zraka)
  • pojedinačne listove treba ostaviti u nađenomu stanju; ne smije ih se pomicati niti listati u vlažnom stanju
  • spašavanje se, zbog opasnosti da se od težine mokroga materijala uruše regali, obavlja počevši od vrha prema dnu
  • mokri svesci ne smiju se povezivati
  • može zatrebati priručno dokumentiranje (npr. zapisati koji je regal ili mjesto nalaska)
  • spašene predmete treba pažljivo zapakirati u privremene spremnike i otpremiti na mjesto prve skrbi o predmetima

Uspostava mjesta za prvu skrb (oprema se treba sastojati barem od kutija za izvanredna stanja)

  • veliki stolovi za pranje
  • tekuća voda, kade s odvodom i rešetkom
  • mogućnost razmotavanja stretch-folije
  • zalijepiti vreću za smeće na rub stola
  • skalpel, škare, spužve, pincete, papirnati ručnici ili role, kante za otpad
  • bugačica u arcima
  • materijali za pakiranje: stretch-folija, deblja građevinska folija, vreće za smeće, vrećice od folije
  • dokumentacijski materijal (vodootporni markeri, pripremljeni obrasci, olovke, ljepila, blokovi za pisanje, fotoaparat ili mobitel za fotodokumentiranje)

7844123114214

 

 

 

 

 

 

Papirnati objekti moraju se zamrznuti u stabilnim plastičnim ili rešetkastim kutijama. Dobre su stabilne plastične kutije, ali se sklopive žičane kutije ne bi smjele rabiti  jer se mehanizam za sklapanje može oštetiti pri zamrzavanju. Kutije ne smiju biti premalene zato da predmeti komotno stanu bez natiskivanja. Dobre su i kutije za selidbe, ali ako se pakira mokra pisana građa, kutije prije uporabe treba obložiti folijom da se ne raspadnu.

Prva skrb o predmetima na za to određenom mjestu

Isplati se što temeljitije obraditi materijale na mjestu prve skrbi, da se tako uštedi vrijeme u kasnijoj obradi. Medije treba zamrznuti u što čistijem stanju i ne natiskano.

Nečistoće treba temeljito, ali pažljivo, oprati pod tekućom vodom. Zapečena nečistoća koja se kao takva zamrzne i osuši hlađenjem, ostane na površini materijala i može se ukoniti samo uz velike restauratorske napore.

Važno: Kontaminirane objekte (ulje, dizel) treba pakirati odvojeno, posebna je pozornost potrebna kod sušenja (zadužiti za to restauratora).

228464712Priprema medija za zamrzavanje

  • Knjige, pojedinačne listove ili uvezane akte omotati stretch-folijom na način paketa. Jednostruko je omotavanje dovoljno!
  • Ne praviti velike pakete! Ne smiju biti viši od 10 cm jer inače ne stanu u uređaj za hladno sušenje ili se presušuju.
  • Knjige ili akte zatim pakirati u kutije hrptom prema dolje ili idealno, slagati položeno
  • Moguće je kao međusloj uporabiti deblju građevinsku foliju ili vreće za smeće. Također se može u kutije ili rešetkaste kutije slagati jedan sloj knjiga, jedan sloj folije itd. To štedi napor pri strečanju i ima prednost posebno kod povezanih predmeta.
  • Otvorene knjige ili velike formate treba odvojeno zamotati folijom i zapakirati
  • Treba misliti na to da se folija skida pri sušenju zamrzavanjem. Zato ne treba ulagati puno napora u pakiranje jer je bitno samo to da folija spriječi da se preveliki paketi međusobno zalijepe.
  • Označiti spremnike i vreće vodootpornim markerima.
  • Kutije slagati do 4 komada po sloju na europaletu (80 x 120 cm) – kutije za seljenje obložiti folijom, a za slaganje jednu na drugu, moraju biti pune!
  • Sve na paleti još jedanput zaviti folijom ili ljepljivom vrpcom da se teretu dâ stabilnost

741211145875

 

 

 

 

 

 

Dokumentiranje

Krajnje važan radni korak predstavlja dovoljno i smisleno dokumentiranje predmeta. Način dokumentiranja ravna se prema signaturnom sustavu vlastite ustanove. Kod planiranja za izvanredna stanja potrebno je razviti i pripremiti dobru mogućnost dokumentiranja.

To se treba raditi na već pripremljenim listama koje se nalaze u kutijama za nužna stanja. Fotografiranje je izvrstan način dokumentiranja, ali treba voditi računa o tomu da se osigura sigurno mjesto čuvanja snimaka. Jedna bi mogućnost bila, primjerice, bilježenje pojedine spašene jedinice prema signaturi, a onda ih dodatno locirati u kutiji za spašavanje prema tekućem broju.

Odvijanje plana kad nastupi izvanredno stanje

1. Ustanovljenje izvanrednog stanja
a) automatska dojava putem alarma (automatsko uključivanje)
b) osobno ustanovljenje preko djelatnika
- tijekom radnog vremena:

  • upozorenje i alarmiranje kolega koji se nalaze u ustanovi
  • prijava nadležnoj osobi za slučajeve izvanrednih stanja ili njegovu zamjeniku; ako ni jedan nije dostupan = automatsko aktiviranje prema planu uzbunjivanja

- izvan radnog vremena:

  • alarmiranje prema planu uzbunjivanja (preko firme koja se brine o sigurnosti)

2. Procjena izvanrednog stanja koju obavlja za to zadužena osoba
a) vrsta i uzroci nesreće
- požar (u skladištu, uredima ili radionicama)
- prodor vode (curenjem ili pucanjem cijevi, poplave, začepljenja u kanalizaciji zbog nevremena)
- ostalo

b) Koliko je teška nesreća?
- može li se nesreća prevladati iznutra ili treba pozvati pomoć izvana?

3. Alarmiranje (stupnjevano prema težini nesreće)
a) uzbunjivanje službi za pomoć (ako to već nije uslijedilo automatski)
- vatrogastvo: 193
- redarstvo: 192
- lista ustanova za krizna stanja, tehničke službe (telefonska lista)
b) alarmiranje i evakuacija osoba koje se još nalaze u zgradi

  •   preko telefona i usmeno

c) alarmiranje članova skupine za izvanredna stanja koji nisu nazočni, vodstva i uprave

  •  preko telefonskog lanca (brojevi u planu uzbunjivanja)

Alarmirane osobe okupljaju se na susretištu za izvanredna stanja (točka okupljanja).
Provjera jesu li na točki okupljanja svi zaposlenici i korisnici (pogledaj i red za slučajeve požara).

4. Upućivanje služba za pomoć preko skupine za izvanredna stanja ustanove
Već prema okolnostima:

  • intervencijski plan za vatrogasce s prioritetima (profilaktički razraditi i dogovoriti s mjesnim vatrogastvom)
  • planovi zgrade, orijentacijski planovi i planovi instalacija
  • sheme ožičenja i dijagrami strujnih krugova (tehnički voditelj)

  5. Prevladavanje nesreće

  • uz pomoć vatrogasaca i spasilaca

6. Gruba analiza šteta/dokumentacija
Nakon što završi borbe s nesrećom i nakon dopuštenja vatrogastva

  • prva inspekcija mjesta nesreće koju vode odgovorni (osoba zadužena za stanja nesreća, uprava i vodstvo)
  • točna dokumentacija štete u slici, tonu i pismeno (protokol štete)
  • dojava štete osiguranju (ako je nužno, primjerice kod izložaba s posuđenim izlošcima)

7. Radni plan

Prva pitanja:

- jesu li štete u ustanovi uklonjive (manje štete od vode)?
- je li nužno sušenje zamrzavanjem?
- jesu li dostatni kapaciteti koji već postoje ili treba iznajmiti dodatne prostore (hladnjaču, servisne službe)?
- koliko je potrebno pomoćne radne snage (treba li angažirati vanjske snage, npr. Savez za hitna stanja)?
- mora li se nabaviti još dodatnoga materijala ili su dovoljne kutije za slučaj nesreće?

Sve sljedeće mjere (točke od 8 do 10) moraju se odvijati paralelno

8. Organizacijske mjere
a) Sazivanje i obavještavanje unutarnje i vanjske pomoćne radne snage
- sazvati snage za spašavanje (interne, Saveza za hitna stanja itd.)
- tehnički pomoćni rad
- vojne snage
- servisne tvrtke
- poduzeća za preseljenja i transport (za prijevoz u hladnjače)

b) Ured za nekretnine i građevinska služba (zbog statike)
- posebno je važno kod velikih šteta jer mogu biti oštećeni temelji zgrade

c) rezervacija i priprema vanjskih velikih površina za skladištenje
- sportske dvorane, hodnici (za sušenje manjih količina, fotografija, povelja itd.)
- hladnjače
- ostala skladišta (npr. nazvati sveučilišta ili gradsko poglavarstvo i pitati za slobodne prostorije)

d) organizacijski dogovori s upravom/osiguranjem
- osigurati da nema prijestupa protiv osiguranja i zaštite
365425891224

9. Mjere za nužne uređaje i materijale (one koji nisu sadržani u kutiji za slučaj nesreće ili koji su potrebni u većim količinama)

- materijali za pakiranje (polietilenska folija, karton, građevinska folija)
- transportni materijal poduzećâ za preseljenje (kutije za preseljenje, palete, rešetkaste kutije)
- transportna sredstva (kolica, mali liftovi za krovišta)
- osobna oprema za radnu snagu (radne kute, maske protiv prašine, rukavice)
- tehnička pomoćna sredstva (električni agregati, pumpe za vodu, usisavači, halogena rasvjeta, produžni kabeli, odvlaživači)

10. Hitne mjere za zaštitu predmetâ/spašavanje
a) osiguravanje neoštećenog fonda
- provođenje sigurnosnih mjera (skladištenje neoštećenih predmeta, zaštita plastičnim folijama, postavljanje ovlaživača zraka, osiguranje vrata i prozora)

b) Osiguravanje oštećenog fonda
- stalno aktualiziranje fotografske dokumentacije nastale situacije
- sortiranje prema kategorijama štete
- popis oštećenih predmeta (rabeći fotografije, excel ili rukopisno)

Prve mjere kod manjih šteta uzrokovanih vodom
- sušenje na zraku, ravnanje, prešanje (eventualni naknadni tretman)

Mjere kod većih šteta uzrokovanih vodom
- ispravno pakiranje oštećenih predmeta u polietilensku foliju za duboko zamrzavanje (vidi baratanje oštećenim predmetima)
- pakiranje u kartone ili kutije (obratiti pozornost na težinu paketa)
- napisati točan opis na pojedinačne paketne jedinice
- slaganje kutija na palete (ne previsoko, zastrečati palete!)
- priprema za otpremu prema servisnoj službi ili izravno u hladnjaču

11. Transport prema servisnoj službi ili hladnjači
Kada je zbirka zamrznuta, stječe se vrijeme za razmišljanje o sljedećim mjerama. Skladištenje u hladnjači ne stoji puno, sprječava rast plijesni kao i otpuštanje boje i tinte. Zamrzavanje treba biti na barem – 20° C.

12. Sušenje zamrzavanjem teško oštećenih svezaka
Sušenje zamrzavanjem uvijek treba biti prvi izbor kod sušenja većih količina predmeta. Sušenje toplinom ili mikrovalovima doseže previsoke temperature i znači stres za papir (umjetno starenje).

13. Konzerviranje i restauriranje predmetâ
a) analiza štete
- sortiranje šteta (restauriranje, ponovno uvezivanje, nova kupovina)
- procjena šteta (osiguranje)

b) planiranje rada
- podnošenje zahtjeva za dodatna neplanirana sredstva za prevladavanje situacije
- povratni razgovori s vodstvom (eventualno osiguranje)
- uspostaviti kontakte s vanjskim restauratorima
- kontakti s ostalim službama (masovno restauriranje, presnimavanje)

c) konzervatorske mjere
- čišćenje
- novo uvezivanje, kupovina
- tretiranje nakon sušenja smrzavanjem (ravnanje, prešanje, čišćenje)
- tretiranje vonja (provjetravanje)
- pakiranje u kutije i mape postojane na starenje (prema DIN ISO 16245-A)
- presnimavanje ili digitalizacija

d) restauriranje
- u vlastitoj radionici
- u vanjskim radionicama

e) ponovno uvrštenje na stanje

14. Prijava šteta na građevinama (služba za visoku gradnju i ured za nekretnine)
- statika
- osvjetljenje, grijanje, klima-uređaji, opskrba vodom
- otrovni plinovi (primjerice dioksini)

15. Planiranje popravaka
- ponovna uspostava prijašnjega stanja
- željene/nužne građevinske preinake

16. Planiranje obavljanja službe za vrijeme popravaka
- potraga za prikladnim privremenim prostorima (skladišta, uredi), zajedno s administracijom
- traženje sredstava za preseljenje i dodatni namještaj

17. Obavljanje službe tijekom popravaka
- osiguranje predmeta smještenih u neoštećenim dijelovima zgrade
- iznajmljene privremene prostorije
-organiziranje obavljanja službe
- informiranje javnosti

18. Obnova oštećenih prostorija (građevinska služba)
- čišćenje i eventualna daljnja spašavanja
- nadzor

19. Uređenje obnovljenih prostorija

- skladište
- službene prostorije
- čitaonica, izložbeni prostor
- radionice

20. Vraćanje u stare prostorije

21. Ponovna upostava redovitog rada

Zaključak

Brzo i obzirno djelovanje temelj je uspješnoga prevladavanja izvanrednih stanja. U slučaju nesreće osigurajte si pomoć stručnih ljudi i restauratora koji mogu pružiti pomoć i kada se radi o teškim materijalima i dekontaminaciji. Zaštita osoba ima prednost, ali i dijelom nenadomjestivi vrijedni povijesni predmeti trebaju biti spašeni uz što manje oštećenja.

(izvor: ZFB)

Show Buttons
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkdin
Contact us
Hide Buttons