Planiranje za slučajeve nesreće u arhivima, knjižnicama i muzejima (2/4)

Nakon prvoga dijela naše serije, u kojem je autorica J. Moczarski iznijela osnove planiranja za slučajeve nesreća, u drugom se nastavku bavi konkretnim mjerama koje treba napraviti za izradu plana za zaštitu kulturne baštine od katastrofa .

Predlošci za planiranje

Plan se može kreirati i online, primjerice na posebnim zaštićenim stranicama ustanove. Tako mu se u ozbiljnom slučaju može pristupiti s bilo kojeg mjesta. Ipak, ima smisla da postoje barem tri otisnuta primjerka plana za izvanredne situacije. Jedan u ustanovi kod zadužene osobe, drugi kod uprave, a treći se čuva izvan ustanove za koju je izrađen.

[…]

Analiza rizika i koncept prevencije

Prvi korak za izradu plana za slučaj nesreće razgraničenje je rizika koji mogu zadesiti ustanovu. Kod manjih se ustanova može razmatrati zgrada u cjelini, a kod većih bi bilo smisleno napraviti podjelu na odsjeke. Na temelju jedne liste ili upitnika mogli bi se proći rizici koji bi mogli ugroziti zgradu.

Pritom treba gledati na sljedeće aspekte (po izboru):

Smještaj ustanove

• položaj na rijeci ili na vodama? – opasnost od poplave ili plime
• podzemna infrastruktura (npr. podzemna željeznica)? – opasnost od urušavanja ili havarije
• ekstremno strm ili visok položaj? – opasnost od urušavanja
• položaj na prometnoj cesti?  – opasnost od nesreća ili havarija
• opasne susjedne građevine poput benzinskih crpki, kemijskih postrojenja – opasnost od eksplozija ili havarija

Građevinsko stanje zgrade

• novogradnja s modernim instalacijama? – manja opasnost od tehničkih havarija
• stara gradnja sa zastarjelim instalacijama? – veća opasnost od havarija
• interval održavanja instalacija? – opasnost od havarija

Kulturni značaj ustanove

• političko značenje? – meta terorističkih napada
• vrijedno kulturno dobro? – opasnost od krađe i vandalizma
• stjecište velikog broja ljudi – opasnost od vandalizma ili nastanka požara

Klimatski i zemljišni uvjeti i okolnosti

• mogući ekstremni vremenski uvjeti? (snijeg, led, jaka kiša, orkan) – opasnost od havarija
• jaka vegetacija? – opasnost od pada stabala
• opasnost od potresa? – opasnost od urušavanja

Organizacijske okolnosti

• postojanje promišljenog plana za zaštitu od požara i plana za slučaj nesreće? – mogućnost brzoga reagiranja – ograničenje šteta
• postojanje tečajeva za djelatnike – omogućuje brzo djelovanje i prepoznavanje nesretnoga slučaja
• slobodni putovi za spašavanje i pristupni putovi za vozila? – moguće brzo djelovanje
• redovito održavanje tvorničkih uređaja i postrojenja? – smanjena opasnost od havarija i tehničkih ispada (npr. oscilacije klime u skladištu)
• postojanje koncepcije o zaštiti –  štete se tada mogu planski uklanjati – skrb o predmetima
• redovito čišćenje – ograničenje šteta koje nastaju zbog prljavštine ili plijesni
• IPM nadzor [pogledajte post Otkrivanje i nadzor gmižućih i letećih kukaca, op. prev. Crescat] – ograničenje šteta koje nastaju zbog štetnika

[…]

Na temelju ovih primjera vidljivo je o koliko činjenica treba voditi računa. Pomoći može SILK [smjernice za zaštitu kulturnoga dobra i umjetničkih djela od štete, op. prev. Crescat] gdje se može proći iscrpan upitnik o različitim temama i na kraju dobiti procjenu u obliku semafora koja još slaba mjesta u vlastitoj ustanovi treba promotriti i pristupiti im. Mnoge činjenice, posebno u organizacijskom području, mogu se poboljšati jednostavnim sredstvima što onda u ustanovama vodi k poboljšanju prevencije glede prijetećih nesreća.

Opasnosti kao što je nastajanje požara ili havarije zbog poplava mogu se kartirati u jednoj matrici rizika u pogledu vjerojatnosti nastanka i razmjera štete. Tako se dolazi do indicija protiv koji se opasnosti u svojoj ustanovi treba žurno zaštititi.

Primjerice, nastajanje požara u modernoj, redovito održavanoj zgradi stupnjuje se kao malo vjerojatno. No, budući da požar može izazvati potpuni gubitak svih predmeta, rizik se ukupno stupnjuje kao visok.

Primjer matrice rizika

Težina štete / vjerojatnost nastanka               Male štete       Srednje štete     Velike štete       Potpuni gubitak

Vrlo ograničena                                                     1                       2                           3                          4

Ograničena                                                            2                       3                           4                          5

Srednja                                                                  3                       4                           5                          6

Visoka                                                                   4                        5                           6                          7

Daljnja pitanja na koja treba odgovoriti kod analize rizika / koncepta prevencije

Kakav je pristup zgradi?
Jesu li slobodni putovi za bijeg?
Jesu li putovi za bijeg jasno označeni?
Koji putovi za spašavanje materijala dolaze u obzir?
Kako je regulirana sigurnost prema van i prema unutra? (upravljanje zaključavanjem)
Je li električna mreža u redu? (UV zaštita, treperave svjetiljke, električni uređaji)
Kakvo je upravljanje svjetlom?
Postoji li rasvjeta u slučaju nužde?
Postoji li opasnost od prodora vode izvana (podzemne vode, vodiči u skladištu)?
Kako su uskladišteni dokumenti/knjige? (električni sustav, bliže podu treba biti slobodan prostor, jesu li preblizu svjetiljkama?)
Kakvo je redovito čišćenje?
Kako je regulirana klima?
Kakve se kutije upotrebljavaju?
Kakva su sredstva za gašenje dostupna, jesu li uočljiva?
Kako su uređene oznake glede havarije i nužde?
Može li se u slučaju havarije komunicirati prema van? (nestanak struje)

Lista prioriteta

Nakon što se lokaliziralo sve rizike vlastite ustanove i promislilo sve vjerojatnosti i slaba mjesta, i s organizacijskim i preventivnim mjerama te rizike svelo na minimum, važno je dobro vrjednovati njezino stanje, koje prioritete treba postaviti u slučaju nesreće. Stvaranje liste prioriteta često je težak pothvat jer se prioritet daje subjektivno, a s druge strane jer je u zbirci sličnih vrijednosti (npr. svi predmeti koji dolaze u arhiv imaju zahtjev za dugotrajnu pohranu) to teško odrediti bez stvarne provedbe stupnjevanja. Usprkos tomu, u dogovoru sa stručnim snagama (knjižničarima, arhivistima, restauratorima) treba pokušati odrediti posebno vrijedne, ali i posebno osjetljive predmete.

Unikati od fotografskog materijala, primjerice, osjetljiviji su od papirnatih predmeta. Predmetima od posebno higroskopnih materijala kao što su npr. povelje od pergamene, svesci od pergamene i kože, prijeti opasnost od potpunog uništenja kod šteta nastalih vrućinom ili vlagom. Visok prioritet trebaju imati i pomoćna sredstva za sređivanje predmeta, poput kataloških kartica ili repertorija.

Prioritete treba pismeno utvrditi, a zbog lakše uočljivosti mogu se označiti izravno na regalima. Ipak, treba misliti na to da je svaka hitna situacija različita i da treba postupati prema dotičnim zahtjevima.

Izrada plana za slučaj nesreće

Plan je podijeljen u više odsjeka. U planu se trebaju nalaziti sve relevantne informacije i važni brojevi, poput planova zgrada, planova etaža, skladišta i informacije o tehnici.

1. Naslovni list
Na njemu stoje svi važni telefonski brojevi koji se tiču ustanove. Na tom naslovnom listu svoje mjesto moraju imati brojevi uprave, osobe zadužene za hitne slučajeve, skupine za izvanredna stanja i najvažnijih partnera za razgovor (vatrogastvo, policija). Tu treba zabilježiti i koliko se često taj plan aktualizirao. Idealno bi bilo svakih šest mjeseci, a najmanje jedanput godišnje.

2. Sadržaj
Popis sadržaja plana za slučajeve nesreće

3. Osnove plana za slučaj nesreće
Nadležnost uprave (plan za slučaj nesreće zadaća je vodstva)
Cilj plana za slučaj nesreće
Obrazovanje i dodatno obrazovanje (dokumentacija o pohađanom daljnjem obrazovanju)
Vježbe (dokumentacija o vježbama)
Financije (dogovor s upravom)
Dijeljenje plana za slučaj nesreće (mjesta)
Informativni list za nove suradnike

4. Važne informacije
Plan uzbunjivanja (tko će kada biti obaviješten)
Krizni stožer (osoba zadužena za slučaj nesreće, i skupina za izvanredna stanja)
Ponašanje u slučaju požara
Što činiti? (sažetak postupanja u slučaju nesreće)
Obavijesni obrazac (predložak za kopiranje)
Pregled svih katova i predmeta koji se tamo nalaze

5. Telefonski brojevi i hitne usluge
Važne adrese i telefonski brojevi (uprava, tehnika)
Opća lista telefonskih brojeva
Telefonski popis suradnika
Kontakt-osoba u vatrogastvu
Hitne službe u gradu i u okolici
Informacije o pružateljima usluga za vrijeme nesreće

6. Odvijanje plana
Iscrpan tijek odvijanja plana u slučaju nesreće

7. Pakiranje
Rukovanje oštećenim predmetima
Obrazac o listi predmeta (dokumentacija za kopiranje)
Obrazac za listu zapakiranih jedinica (predložak za kopiranje)

8. Spašavanje neoštećenih predmeta
Prostorije za spašavanje neoštećenih predmeta
Prostorije za spašavanje pokretnoga kulturnog dobra
Informacije o hladnjačama
Smjernice za zamrzavanje
Informacije o pružateljima usluga u području transporta
Transportna lista (predložak za kopiranje)
Transportna otpremnica (predložak za kopiranje)

9. Kutije za slučaj nesreće
Mjesto kutija
Sadržaj kutija
Upute za kutije
Gdje se mogu nabaviti ili dobiti ostali materijali

10. Pružatelji usluga / servisi / vanjski
Informacije o pružateljima usluga na području pojedinačnoga restauriranja
Informacije o pružateljima usluga na području restauriranja / masovno tretiranje
Informacije o pružateljima usluga u području suzbijanja plijesni
Informacije o vanjskim stručnim snagama u gradu i u okolici
Ostali pružatelji usluga

11. Statistika i informacije
Pregled svih dosadašnjih slučajeva nesreće (dokumentacija prethodnih akcija)
Dodatne informacije za posebne situacije
Iskustva i zbirka uputa

Istraživanje za izradu plana za slučaj nesreće

Za izradu plana za slučaj nesreće treba napraviti opsežno istraživanje. Udruženja ili savezi za izvanredne situacije korisni su i za to da se taj rad na istraživanju raspodijeli na više sudionika. Važno je pripremiti  prostore za spašavanje te pronaći hladnjače i pružatelje usluga koji će biti na raspolaganju u slučaju nesreće.

Teško je kod vanjskih servisa unaprijed doznati cijene za usluge u slučaju nesreće. To je gotovo nemoguće jer je svaka hitna situacija drukčija, a količina oštećenih predmeta određuje cijenu. U svakom se slučaju kod planiranja  savjetuje uspostava kontakta s policijom, vatrogastvom, pružateljima usluga i hladnjačama. S jedne strane da se policiju i vatrogasce informira o posebnostima predmetâ, a s druge strane da se s hladnjačama i servisima razjasne mogućnosti i parametri podrške.

Važne su natuknice za istraživanje sljedeće:

• nadležne redarstvene postaje (dežurstva, broj telefona kontakt-osobe)
• nadležne dežurne vatrogasne službe (dežurstva, broj telefona kontakt-osobe)
• prijevoznička poduzeća (kutije, dostupnost, broj telefona kontakt-osobe)
• prostorije za spašavanje (mjesto, broj telefona kontakt-osobe)
• hladnjače (u okolici, broj telefona kontakt-osobe)
• tehnika ustanove
• sigurnost
• gradske i organizacije nadležnosti (uredi za graditeljstvo, sveučilište)
• osiguranje?
• restauratori / knjigoveže?
• voditelji službi?
• materijali za pakiranje i prvu skrb o predmetima
• ostalo?

Sadržaj kutija za slučaj nesreće

Kutije za slučaj nesreće nisu luksuz, nego dokazano pomoćno sredsto za brzo suočavanje s hitnim slučajevima. U međuvremenu su se pojavile u prodaji gotove kutije za slučaj nesreće [uskoro u Crescatovoj ponudi, op. prev. Crescat]. Ako imate posebne predmete, ima smisla sastaviti komplet za slučaj nesreće prema vlastitim potrebama. Materijale je najbolje staviti u čvrste kutije koje se mogu slagati jedna na drugu i ispod imaju kotačiće za olakšavanje transporta.

Treba biti svjestan da ti materijali mogu biti tek početak. Ako je šteta velika, trebat će još materijala. Sa sadržajem komercijalne kutije za slučajeve nesreće prema iskustvu se neće daleko stići. Važno je znati gdje se mogu brzo nabaviti dodatni materijali, a također treba istražiti gdje se mogu iznajmiti isušivači, agregati, vodeni usisavači i sl.

Sadržaj kutije:

1. Materijal za dokumentiranje
Bločići za bilješke / etikete
Olovke / flomasteri / gumice
Markeri
Ravnalo

2. Električna energija
Produžni kabel
Agregat za električnu energiju (iznajmiti u slučaju nesreće)
Isušivač (iznajmiti u slučaju nesreće)
Halogeni reflektor
Džepne svjetiljke

3. Materijal za pakiranje
Kutije (plastične posude, rešetkaste kutije, kutije za selidbu)
Vreće za smeće
Polietilenske vrećice
Građevinska folija
Stretch-folija s rolerom
Konopac
Ljepljiva vrpca
Papirnati ručnici

4. Radna zaštita
Jednokratne rukavice (različitih veličina)
Jednokratne pregače
Jednokratne maske (FFP2, FFP3)
Kombinezoni
Gumene čizme
Zaštita za cipele od polietilena
Set za prvu pomoć

5. Materijal za prvu skrb o predmetima
Spužve / spužvaste krpe
Alat
Skalpel
Kosti za savijanje
Gaza
Radne upute

Smještaj kutija za slučaj nesreće

Kutije trebaju biti smještene na pristupačnim mjestima, najbolje u prizemlju, u blizini ulaza. Tako ih se u slučaju nužde, dok vatrogasci ureduju u zgradi, može jednostavno ponijeti. Sadržaj kutija za slučaj nesreće treba biti dobro dokumentiran, što se treba provjeravati jedanput godišnje. Materijale kojima može isteći rok trajanja (gumene rukavice, set za prvu pomoć, folije) u slučaju potrebe treba zamijeniti.

Kako treba koristiti kutije za slučaj nesreće i na što treba paziti kod spašavanja i prve skrbi o najrazličitijim materijalima, čitajte u trećem dijelu naše serije o postupanju u slučaju nesreće.

(izvor: ZFB)

Iz ponude izdvajamo:

Mobilni intervencijski set za saniranje šteta