Japanski ručno rađeni papiri

Japanski ručno rađeni papiri

Ručno izrađeni japanski papiri (tradicionalni naziv „washi“) -  papiri izuzetne kvalitete.

Japanski papiri izrađuju se od prirodnih vlakana unutarnje kore stabljika biljaka kozu (Broussonetia papyrifera), gampi (Wickströmia canescens) i mitsumata (Edgeworthia papyrifera) i uz minimalne dodatke kemikalija, kao primjerice sredstvo za stvaranje fine emulzije vlakana (nadomjestak za korijen biljke hibiskus).

Naglašena čvrstoća kod svih pa i jako tankih japanskih papira nastaje zbog isprepletanja dugih papirnatih vlakana, a osobito dolazi do izražaja primjenom tehnike izrade „nagashi-zuki“. Japanski papiri iznimno su čvrsti i otporni na trganje ili pucanje te ih se može praktično neograničeno presavijati. Japanski papiri osobito su otporni na starenje jer se već od postupka usitnjavanja vlakana ne koriste nikakve kiseline već samo lužina. Također u daljnjoj obradi vlakana ne koriste se uređaji koji sadrže željezo te zahvaljujući tome proizvedeni papiri ne sadrže niti tragove klora ili željeza i potpuno su pH neutralni. Ovi tradicionalno proizvedeni tzv. čisti japanski papiri danas se najviše primjenjuju u restauraciji papirnate i knjižne građe. Zbog svega navedenog treba napomenuti da je osobito bitno nadzirati čistoću prirodnih vlakana, način i tehniku pripreme i obrade vlakana te osigurati pristup i dovoljne količine čiste izvorske vode koja se koristi u postupku flotacije. Naravno da postoji velika razlika između ručno rađenih japanskih papira proizvedenih tradicionalnim načinom i serijski proizvedenih papira koje proizvode strojevi, kako kod korištenih sirovina (od lika preko konoplje, jute, trave esparto, rižine slame, bambusa pa do različitih vrsta celuloze) tako i kod dodataka (dodatci za zadržavanje čvrstoće papira prilikom vlaženja i natapanja papira, punila, premazi) čije korištenje određuje posebne osobine papira koje su potrebne za odnosnu namjenu papira. Ručna izrada papira, osobito tradicionalni način izrade japanskih papira, oduvijek je predstavljala uzor zapadnoeuropskoj industriji papira. Postupak izrade papira može se ukratko opisati u sljedećih nekoliko koraka:

Budući da se proizvode ručno, i zbog toga nisu ograničeni minimalnim količinama proizvodnje poput industrijski proizvedenih papira, postoji neopisivo velik izbor najljepših papira koji zahvaljujući prilagodljivom sastavu vlakana, težini (debljini) i izgledu omogućavaju da se proizvede idealan papir sa svim karakteristikama koje su potrebne za neku namjenu. Najčešća područja primjene su konzervacija, restauracija i kaligrafija, a usto se koriste kod graviranja u drvetu (hanga), litografije i bakropisa, u izradi knjiga i knjigoveštvu te kao separator prilikom arhiviranja i dugotrajne pohrane predmeta. Uz navedene primjene, japanski papiri koriste se i na brojnim drugim područjima poput elektronike (od izolacijskog materijala do filtracije iona), različitih umjetničkih tehnika do izrade pomičnih zidova i prozorskih stijena u tradicionalnim japanskim kućama. Zahvaljujući velikoj sposobnosti upijanja vode i posljedično tome intenzivnom upijanju boja, japanski papiri nude velike mogućnosti raznolikog oblikovanja i izrade, od origamija, ručno izrađenih poklona, lutaka od papira, paravana, papirnatih cvjetova, pa čak i odjeće za koju su se najviše i koristili ručno izrađeni japanski papiri u srednjem vijeku. Mekani, dobro isprepleteni japanski papiri pružaju veliku čvrstoću, prozračnost ali i dobru izolaciju od topline i hladnoće, a nakon impregnacije postaju vodootporni te su prikladni za izradu kišobrana. Nabrajanje svih mogućih primjena moglo bi se gotovo beskonačno nastaviti. Razumljivo je stoga da Japanci s velikim poštovanjem govore o japanskim papirima i smatraju ih božanskim darom. „Kami wa Kami“ , u slobodnom prijevodu znači: „papir, dar bogova“, a prema legendi je božica Kawakami Gozen povjerila tajne izrade papira stanovnicima koji su živjeli u blizini mjesta Goka. Ne samo proizvođači, nego i cijelo čovječanstvo pronalasku papira može zahvaliti ne samo razvoj kulture, nego i postignuća u tehnologiji, znanosti i razvitku civilizacije općenito.

Biljke iz kojih se dobiva sirovina za japanske papire

Kozu, mitsumata i gampi biljke su koje rastu na strmim južnim padinama planina na otocima Honshu i Shikoku u zonama s obiljem padalina. U roku dvije godine grmovi ovih biljaka narastu otprilike 1,5 – 3 m u visinu.

kozu drvoMitsumata drvoGampi drvo

 

 

 

 

Priprema grana

čišćenje liko

 

 

 

 

Izlaganjem stabljika vrućoj vodenoj pari omogućava se jednostavno odvajanje lika (floema) od ostatka drveta (ksilema). Liko se omekšava natapanjem u tekućoj vodi, a tako se uklanja i najveći dio crne kore. Trosatnim kuhanjem u lužini ili blagoj otopini sode, liko omekšava, a lignin i drugi biljni sokovi se odstranjuju. Nakon sušenja liko se jednostavno transportira prema potrebi.

Bijeljenje

Natapanje floem

 

 

 

 

Bijeljenje lika (floema) obavlja se dugotrajnim natapanjem u mirnoj vodi gorskih vodotoka koja je bogata kisikom i uz intenzivno izlaganje sunčevim zrakama.

Čišćenje

Čišćenje floema

 

 

 

 

Floem koji se već odvojio od ostatka drveta ručno se čisti od preostalih nečistoća poput kvržica na vlaknima.

Usitnjavanje vlakana

usitnjavanje japanci

 

 

 

 

Vlakna se usitnjavaju pomoću neke vrste holendera (stroj za miješanje i mljevenje papirnih vlakana) i nakon toga još se jedanput natapa i čisti u gorskim vodotocima. Nakon uklanjanja svih nečistoća, može započeti postupak proizvodnje.

Proizvodnja

proizvodnja sito

 

 

 

 

Tako očišćena i pripremljena vlakna stavljaju se u čistu omekšanu vodu u velike ovalne posude te se pomoću rešetke od bambusa fino raspodjeljuju na površini vode. Ova otopina radi se u omjeru 1:1000 (1 kg papirnih vlakana na  1000 litara vode), a u vodu se dodaje 10 % soka korijena biljke hibiskus manihot (troro aoi ili nori), ili neko zamjensko kemijsko sredstvo za flotaciju. Zahvaljujući ovom ekstraktu otopina dobiva jedno iznimno svojstvo,  ona ionizira vlakna i omogućava osobito intenzivno ispreplitanje pojedinih vlakana i olakšava odvajanje proizvedenih araka sa sita. Miješanje glatkim štapom od bambusa uz lupkanje osigurava postojan spoj ove izrazito viskozne „sluzi“ sa svakim pojedinim vlaknom i time se postiže stvaranje povezane mreže vlakana i flotacijskog sredstva. Posebno sito (jap. keta) na kojem se nalazi rotirajuće sito od bambusa (jap. su) uranja se točno određenim pokretima u posudu s pripremljenom smjesom. Sito je u tri točke ovješeno na elastične bambusove motke i omogućava ritmično okretanje sita. Osobitost izrade japanskih papira, u usporedbi sa zapadnoeuropskim načinom izrade, predstavlja višekratno uranjanje sita u otopinu. Na taj se način i najtanji slojevi vlakana međusobno spoje. Debljina proizvedenog arka (težina g/m2) ovisi o broju uranjanja. Izobrazba radnika za rad na situ zahtijeva dvije do tri godine kako bi se razvio osjećaj za pokret koji je potreban da bi izrađeni arak veličine 60 x 90 cm bio jednoličan na cijeloj površini. Papiri nemaju tok niti i zahvaljujući tome nude najbolju mogućnost za primjenu pri laminaciji, kaširanju, kao i za sve tehnike tiskarske i knjigoveške izrade.

Odvajanje araka od sita i prešanje

japanski papiri prešanjeVlakna nataložena na bambusovu situ prenose se na jednu hrpu (jap. shito) i postavljaju se izravno, arak na arak, bez bilo kakvog separatora između njih. Samo zahvaljujući iznimno glatkoj površini sita izrađenog od bambusa moguće je odvojiti nataložena vlakna, čime se još jedanput dokazuje da je bambusovo sito sa svojim finim nitima nezaobilazan alat u umjetnosti izrade papira. U preši za papir se ta hrpa araka (jap. shito) stlačuje pod iznimno velikim tlakom te se tako istiskuje sva voda i papir ostaje suh na dodir.

Sušenje

japanski papiri sušenjeNakon 24 – 48 sati dolazi do koagulacije soka korijena biljke hibiskus manihot i usprkos velikom tlaku ispod preše, između pojedinih araka stvara se vrlo tanki krhki sloj koji omogućuje odvajanje tankih araka (neki od tehničkih papira teže samo 6 g/m2). Vlažni se arci stavljaju i pomoću mekane četke poravnavaju preko drvenih ploča te se suše na suncu ili se postavljaju na parom grijane ploče od plemenitih kovina te tamo suše. Na brojnim arcima moguće je razaznati poteze kista što jamči da papirnate niti u takvom arku nisu niti malo napete.

Naknadna obrada, razvrstavanje i pakiranje

japanski papiri rezanjeOvisno o namjeni papiri se dalje obrađuju, primjerice stavljanjem između metalnih ploča radi dobivanja glatke površine koja je bitna kod litografije i bakropisa ili impregniranjem radi dobivanja što žilavijeg papira. Svaki se pojedini arak ručno razvrstava, a raspon tolerancija za tehničke papire težine oko 20 g/m2 iznosi 3 g/m2. Neki se papiri djelomično skraćuju na određeni format tako da nepravilan rub, taj zaštitnih znak ručno izrađenih papira, ne mora uvijek biti prisutan.

 

Našu ponudu japanskih papira možete vidjeti ovdje.

 

Show Buttons
Share On Facebook
Share On Twitter
Share On Google Plus
Share On Linkdin
Contact us
Hide Buttons